Velik dio predmeta poput ulomaka keramike te litičkog i koštanog oruđa, pronađen je prilikom istraživanja koja su se odvijala od 1991. do 1995. godine. Potječu iz 5. i 4. tisućljeća pr. Kr., te se mogu pripisati lenđelskoj i lasinjskoj kulturi. Prije oko 3000 godina područje Ozlja naseljavala je kultura polja sa žarama, koja je ime dobila po načinu pokapanja kremiranih ostataka pokojnika unutar žara, koje su također izložene. Najstariji nalaz u Muzeju, zub prapovijesnog slona, star oko 2-3 milijuna godina, svjedoči o bogatoj geološkoj prošlosti i najstariji je eksponat unutar muzeja. Položaj ozaljskog Starog grada bio je zanimljiv i Rimljanima koji su u 3. stoljeću ovdje izgradili utvrdu. Među ulomcima keramike i metalnim predmetima posebno se ističe brončani prsten iz obližnje špilje Vrlovke sa starokršćanskim simbolom, jednim od najstarijih dokaza kršćanstva u Karlovačkoj županiji. Ova se zbirka zahvaljujući nalazima s novijih arheoloških istraživanja, kontinuirano nadopunjava novim predmetima. Nalazi s lokaliteta Vrlovka i Ozaljska špilja, kao i oni prikupljeni prilikom rekognosciranja prostora općina Kamanja, Žakanja i Ribnika te područja uz donji tok rijeke Dobre, svjedoče o kontinuitetu života na širem ozaljskom području, te će možda neki od ovih predmeta svoje mjesto jednom naći i u stalnom postavu Muzeja.